Oduvijek sam željela da se pokrijem, već sa 10 godina sam maštala o tome ali nisam bila dovoljno hrabra da to uradim. U mom okruženju nije bilo djevojaka koje nose hidžab, bar ne onih koje su mlađe, blizu mog godišta, pa nisam htjela da se izdvajam. Nikad mi nije bilo ugodno tako. U jednom momentu, tačnije kada mi je najbolja drugarica počela nosit hidžab, nisam htjela više sebe mučiti i odlučila sam da ga i ja počnem nositi.
Nermina Osmanović