I ja sam od onih koje su godinama žudjele za hidžabom.
Od 2010. čuvam svoj namaz, ali sam se uvijek osjećala izdajnički u trenutku kad skinem hidžab i izađem među ljude onakva. Svi ibadeti su mi bili krnjavi, bar sam ja tako osjećala.
Pred Godpodarom, na namazu kad me ionako niko sem Njega ne vidi, sam bila pokrivena, a onda kao licemjer sve to skidala. To me kidalo, užasno sam se osjećala, nisam bila sretna sve dok nisam konačno prelomila i pokrila se.
Allahu Velikom hvala na Uputi, moje srce se smirilo.
Molim Njega Uzivišenog da obilato nadomjesti svakome ko učestvuje u projektu „Hidžab za sestre“, da to svoje djelo nađe na vagi dobrih djela na Sudnjem danu. Amin
 
Tags